Sloboda narodu

”Imam san…” – govor koji je nadahnuo čovječanstvo

Nenasilni marš na Vašington 1963. godine i govor Martina Lutera Kinga, pod nazivom ”Ja imam san”, je jedan od najpoznatijih govora u istoriji. Ovaj govor, u kome King koristi univerzalne teme, pozivajući se na Bibliju i  Očeve osnivače, smatra se jednim od ključnih trenutaka američkog pokreta za građanska prava, koji se zalaže za jednakost svih ljudi.

Martin Luter King je bio američki baptistički sveštenik i borac za građanska prava. U borbi za ravnopravnost Afroamerikanaca u SAD-u koristio je metode nenasilјa i građanske neposlušnosti, a 1964. godine dodijeljena mu je Nobelova nagrada za mir. Zajedno sa govorima Mahatme Gandija i Tolstojevim djelom ”Istina Božija je u tebi”, postali su manifest nenasilne borbe za lјudska prava.

”…Danas vam kažem, prijatelji moji, uprkos teškoćama današnjice i sutrašnjice, ja imam san…  Imam san da će se ova nacija uzdići i iskusiti istinsko značenje svoje vjere: Istinu koja je sama po sebi razumljiva – svi ljudi su stvoreni jednaki… Imam san da će moje četvoro male djece živjeti u zemlji koja im neće suditi na osnovu boje kože, već na osnovu njihovog karaktera… Imam san da će se jednog dana sve doline uzdići, a svi bregovi i planine smanjiti… , a dobrota Gospoda biće svima vidljiva i svako će je spoznati. To je naša nada… Sa ovim uvjerenjem bićemo sposobni da od planine očajanja načinimo kamen nadanja. Sa ovim uvjerenjem mi ćemo biti sposobni da neskladnosti naše nacije pretvorimo u zvuke predivne simfonije… Sa ovom spoznajom bićemo sposobni da zajedno radimo, zajedno se molimo, zajedno se borimo, zajedno idemo u zatvor, zajedno ustajemo za slobodu, sa spoznajom da ćemo jednog dana biti slobodni… Kada joj dopustimo da dođe, kada joj dopustimo da prođe kroz svaki grad i selo, tada ćemo ubrzati dolazak dana u kome će sva Božja djeca – crnci i bijelci, Jevreji i pagani, protestanti i katolici, pružiti ruke jedni drugima i pjevati stare crnačke duhovne pjesme: Konačno slobodan! Konačno slobodan! Veliki svemogući Bože, mi smo konačno slobodni!”

Sa 35 godina, bio je najmlađi dobitnik Nobelove nagrade u istoriji. Odrekao se novčanog dijela nagrade u korist pokreta za građanska prava. Njegov život je naprasno okončan atentatom 4.aprila, 1968. godine.

Izvor: History

Add comment

Pratite nas

Možete nas naći i kontaktirati i na sljedećim lokacijama