Sloboda izražavanja i informisanja je prva i najvažnija sloboda. Kako se možemo boriti protiv zločina nad civilima, tragedija, braniti ljudska prava ako novinari nisu slobodni da izvještavaju činjenice, skreću pažnju na zloupotrebe i apeluju na savjest javnosti?
Sloboda medija je osnova svake demokratije, međutim, polovina svjetske populacije je uskraćena u pogledu ove slobode. O važnosti slobodnih medija svjedoče mnogi slučajevi, gdje su medijska izvještavanja dovela do pokretanja pozitivnih promjena i uvođenja pozitivnih praksi.
Reporteri bez granica (RSF) predstavlja jednu od vodećih nevladinih organizacija u svijetu koja se bavi promovisanjem slobode govora i medija. Organizacija je osnovana 1985. godine, i prerasla je u važnu nevladinu organizaciju koja se bavi pitanjem slobode medija, stekavši status konsultanta u Ujednjenim nacijama, UNESCO-u, Savjetu Evrope, i drugim.
Ova organizacija se bavi procjenom slobode medija u određenoj zemlji, na temelju upitnika sa 43 pitanja putem svojih partnerskih organizacija (organizacije koje rade širom svijeta u promociji slobode medija), i 140 dopisnika postojeće mreže novinara, naučnika, pravnika i aktivista u borbi za ljudska prava, a prikupljene informacije su izražene kroz Indeks slobode medija.
Pitanja se između ostalog odnose na to jesu li novinari nezakonito hapšeni (npr. bez naloga za hapšenje, zadržavani pretjerano u policijskom pritvoru bez suđenja), fizički zlostavljani ili oteti, zastrašivani ili izloženi prijetnjama, kao i medijskom cenzurom i monopolom.
Na toj listi za 2020. godinu, najbolje plasirana je Norveška, zatim slijede Finska, Danska, Švedska, Holandija.
Ali, kako se kotiraju Bosna i Hercegovina i ostale EX-YU republike?
Bosna i Hercegovina je zauzela 58. mjesto na RSF-ovom indeksu slobode medija za 2020. godinu, čime se popela za pet mjesta na ljestvici u odnosu na 2019. godinu. Od bivših jugoslovenskih republika, samo je Slovenija bolje plasirana od BiH, i to na 32. mjestu, čime se popela za 2 mjesta u odnosu na 2019. godinu. Iza Bosne i Hercegovine, slijede Hrvatska na 59. mjestu, zatim Makedonija (92.mjesto), Srbija (93.mjesto), te Crna Gora na 105. mjestu.
U izvještaju za Bosnu i Hercegovinu stoji da je polarizovana politička klima, obilježena stalnim verbalnim napadima i nacionalističkom retorikom, stvorila neprijatelјsko okruženje za slobodu medija. Iako su novinari posljednjih mjeseci rasvijetlili nekoliko značajnih skandala, kao što su optužbe za korupciju u koju su umiješani najviši zvaničnici suda, izdavanje lažnih srednjoškolskih diploma, izvještaji o pokušajima susjedne Hrvatske da BiH prikaže kao terorističko središte, Tužilaštvo BiH je učinilo malo u rješavanju ovih problema. Koncentracija vlasništva u medijima izaziva zabrinutost, posebno jer vlasništvo nije transparentno. Uslovi zapošljavanja novinara su nesigurni, s obzirom da se zapošlјavaju na kratak vremenski period, te su slabo plaćeni.
Kao najbolje plasiranoj EX-YU republici, Sloveniji se spočitava koncentracija vlasništva u medijima, što onemogućava pluralizam i podstiče autocenzuru među novinarima, a novinari su i dalje tuženi od strane političara za klevetu, te su izloženi prijetnjama i fizičkim napadima. Takođe, navodi se da nije došlo do izmjene zakona iz 2006. godine, po kojem su novine dužne da objave ispravku članka, na istom mjestu u novinama gdje je orginlni članak objavljen, ukoliko se neko nađe uvrijeđen sadržajem istog i zatraži ispravku.
Crna Gora se našla na začelju kolone u poređenju sa ostalim bivšim jugoslovenskim republikama, a u izvještaju se navodi da vlasti vrše pritisak na javni medijski servis Radio-televiziju Crne Gore (RTCG) i njihovu uređivačku politiku. Pored tužbi za klevetu i autocenzure, RSF u svom izvještaju ističe i pojednična slučajeve napada na novinare, poput napada na Oliveru Lakić, kao i veliku podršku državnih institucija provladinim medijima kojima se plaća oglašavanje.
Najveći rast na RSF-ovom indeksu slobode medija ostvarili su Bosna i Hercegovina i Hrvatska, napredujući za 5 mjesta u odnosu na 2019. godinu, dok je Makedonija napredovala za 3 mjesta. Ostale EX-YU republike su zabilježile pad na indeksu slobode medija, pa je tako Srbija najviše pala u odnosu na 2019. godinu, i to za 3 mjesta, a kao razlog se navodi porast napada na novinare, prijetnje smrću i zapaljiva retorika pojedinih političara, usmjerena na novinare, te kampanja u provladinim medijima kojom se kalja ugled novinara koji se bave istraživačkim novinarstvom, ali i rasprostranjenost ”lažnih vijesti” i nedostatak medijskog pluralizma.
Kada se uzmu u obzir izvještaji svih bivših jugoslovenskih republika, vidljivo je da ih muče slične boljke, izražene u manjoj ili većoj mjeri, to jest, pritisak na novinare i medijske kuće od strane vladajuće garniture, kao i koncentracija vlasništva u medijima, tužbe političara za klevetu i autocenzura.
Izvor: RSF
Narodu Sloboda
Sloboda_Narodu
Add comment