Sloboda narodu

Milton Fridman: Sloboda iznad svega

Društvo koje stavlja jednakost ispred slobode na kraju neće dobiti ni jedno. Društvo koje stavlja slobodu ispred jednakosti završiće s velikom mjerom i jednog i drugog – Milton Fridman

Kao jedan od najistaknutijih ekonomista 20. vijeka, Fridman je bio snažni zagovornik kapitalizma. Bio je jedini dobitnik Nobelove nagrade  za 1976. godinu koja je dodijeljena za njegov rad na analizi potrošnje, monetarnoj istoriji i teoriji, te složenosti politike stabilizacije. Fridman je za svoj rad dobio i najveće civilno odlikovanje SAD – Predsjedničku medalju slobode. Takođe, bio je politički vrlo uticajan i radio je kao ekonomski savjetnik predsjednika Ronalda Regana, a imao je uticaja i kod britanskog premijera Margaret Tačer i njenih saveznika.

U knjizi Kapitalizam i sloboda objavljenoj 1962. godine, a koja je brzo postala bestseler, Fridman govori o potrebi napretka ka liberalnijem društvu – liberalnijem u smislu evropskog prosvjetiteljskog, a ne savremenog američkog društva. Govorio je da slobodnija tržišta dugoročno vode ka većem ekonomskom uspjehu i da bi vlada trebala da interveniše samo radi uklanjanja tehničkih monopola i rješavanja određenih „efekata susjedstva”, tj. ponašanja koje ljudi usvajaju kao rezultat svog okruženja, poput upotrebe droga, nasilje itd. Za Fridmana, ekonomski prosperitet dolazi iz ekonomske i političke slobode, dok neuspjesi često dolaze iz širokih vladinih intervencija.

U knjizi Monetarna istorija SAD-a koju je napisao u koautorstvu s Anom Švarc, analizirana je monetarna istorija SAD-a između 1867. i 1960. godine sa zaključkom da je Velika depresija rezultat kontrakcione monetarne politike Federalnih rezervi između 1929. i 1933. godine. U svom istraživanju, Fridman i Švarc tvrdili su da je Velika depresija zapravo bila “Velika kontrakcija”, jer je depresija dodatno bila pogoršana redovnim kontrakcijama količine novca od strane Federalnih rezervi.

Uz Kapitalizam i slobodu, Monetarna istorija SAD-a jedna je od Fridmanovih najuticajnijih knjiga. Eksperti i kreatori politike koristili su njegove nalaze kako bi opravdali upotrebu monetarne politike kao ekonomskog stabilizatora, što se redovno dešavalo nakon stagflacije 1970-ih. 2003. godine, član odbora Federalnih rezervi SAD, a kasnije i predsjedavajući, Ben Bernanke rekao je da će biti teško prenaglasiti direktne i indirektne učinke ovog djela, čak čestitajući Fridmanu i Švarcovoj rekavši: „U pravu ste, uspjeli smo. Jako nam je žao“.

Milton Fridman bio je možda jedan od najvećih ekonomista 20. vijeka. Njegove misli, teorije i koncepti protežu se u revolucionarnom vremenu u ekonomiji koje je doživjelo kraj zlatnog standarda, porast fiat valuta i brojne ekonomske krize. Kako inače i biva, u početku su njegove ideje nailazile na kritike jer se sukobljavao s glavnom kejnzijanskom mišlju, ali s vremenom, a kao odgovor na potkopavanje glavnih koncepcija ekonomije, njegove ideje i teorije postale su izuzetno uticajne i nastavljaju oblikovati i današnju politiku.

Izvor: iloveconomics.com 

Sloboda Narodu

Add comment

Pratite nas

Možete nas naći i kontaktirati i na sljedećim lokacijama